Srijeda , 17 kolovoz 2022
Evo za što ćete dobiti sjajne poticaje u 2015.

Evo za što ćete dobiti sjajne poticaje u 2015.

Od sljedeće godine domaći poljoprivrednici imat će pravo na velike poticaje za niz mjera na svojim imanjima za koje do sada nisu dobivali nikakve potpore. Konkretno, Ministarstvo poljoprivrede više će poticati gospodarstva s raznolikim usjevima nego ona siromašna kulturama.

Glavna novost u izravnim plaćanjima, odnosno bivšim poticajima, su prakse korisne za klimu i okoliš, kojih ima tri vrste. To su raznolikost usjeva, koje vrijede samo za gospodarstva koja koriste više od 10 ha oranica, pa ona gospodarstva s 10 do 30 hektara moraju imati najmanje dvije kulture (jedna kultura najviše 75 posto), a gospodarstva s više od 30 hektara najmanje tri kulture. Drugo, održavanje trajnih travnjaka, pa se za prenamjenu veću od 10 posto mora tražiti dozvola Ministarstva poljoprivrede, dok na okolišno-osjetljivim područjima Natura 2000 ne smiju se uopće prenamijenjivati zemljište travnjaka. Treće su ekološki značajne površine (EZP), za koja potpore vrijede samo za gospodarstva koja koriste više od 15 hektara oranica. Na njima treba osigurati ugar, postrne usjeve, sijati mahunarke, posaditi živicu, stabla, iskopati jarak, baru i slično.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je upute o novom sustavu izravnih plaćanja koji će se primjenjivati od 2015. do 2020. godine, a Poljoprivredno savjetodavna služba radit će na informiranju i pripremi proizvođača za ostvarivanje prava na ove potpore, što je Tportalu objasnio Hrvoje Horvat, ravnatelj PSS-a. 

Značajan dio izravnih plaćanja odnosi se na takozvana zelena plaćanja, a poljoprivrednici već sada moraju planirati proizvodnju da bi ostvarili potpore sljedeće godine, jer se radi praksama korisnima za klimu i okoliš, pa se o njima mora voditi računa prilikom planiranja jesenske sjetve.

Poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš su: raznolikost usjeva, postojanje ekološki značajne površine na poljoprivrednoj površini i održavanje postojećih trajnih travnjaka. Savjetodavna služba, najavio je Horvat, detaljno će informirati poljoprivrednike kako da primjenjuju mjere i ostvare sva prava i što više sredstava za svoje OPG-ove i tvrtke.

‘Ovo je vrlo važan trenutak za naše poljoprivrednike, zapravo poljoprivredu u cijelosti. Znanje postaje sve važnije, možemo reći najvažniji alata u poljoprivredi danas. To vidimo na primjeru praksi korisnih za okoliš, jer poljoprivreda, na globalnoj razini, presudno utječe na klimu i okoliš.’, kaže Horvat.

Konkretno, poljoprivrednici istovremeno mogu proizvoditi više u skladu s prirodom nego do sada, a dobiti veće potpore.

Postoje dvije vrste izravnih plaćanja: mjere potpore po površini (u koje ulazi program osnovnog plaćanja, zeleno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje i potpore za mlade poljoprivrednike) i ostale mjere (proizvodno vezana plaćanja i program za male poljoprivrednike).

Druga velika novost su potpore za mlade poljoprivrednike do 40 godina starosti, koji po prvi put osnivaju PG ili su ga osnovali u poslijednjih pet godina. Oni imaju pravo na izravna plaćanja za prvih 25 hektara u iznosu od 25 posto prosječnog nacionalnog plaćanja po hektaru u maksimalno pet godina. 

‘I dalje ostaju proizvodno vezana plaćanja i to za mliječne krave, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze te šećernu repu, voće i povrće te proteinske kulture. O svim ostalim detaljima i promjenama poljoprivrednike ćemo ubrzo obavijestiti na predavanjima i pisanim materijalom. O svemu se detaljno može saznati i na web stranicama Ministarstva poljoprivrede i Savjetodavne službe, gdje se nalazi i letak sa svim sažetim informacijama.’, rekao je Horvat.

Istakao je da će Savjetodavna služba ovaj posao uspješno odraditi obzirom na to da raspolaže sustavom od 21 podružnice i oko 100 ureda po cijeloj Hrvatskoj. Na terenu radi oko 220 savjetodavaca, među kojima je i 29 stručnjaka iz područja šumarstva. 

Pravo na izravna plaćanja od 2015. godine imat će samo aktivni poljoprivrednici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, i to proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih proizvoda ili uzgoj stoke, ili održavanje poljoprivredne površine u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj. Ovo drugo podrazumijeva košnju barem jednom godišnje, a na područjima u okviru Ekološke mreže održavanje površine prema uvjetima višestruke sukladnosti. 

Svi poljoprivrednici moraju ispuniti minimalne zahtjeve za prava na izravna plaćanja, a to je da gospodarstva moraju imati 1 hektar ili više prihvatljivih površina. Poljoprivrednici koji nemaju toliko površina mogu ostvariti proizvodno-vezanu potporu u stočarstvu, ako ona iznosi najmanje 760 kuna.

‘Najbolje je da se poljoprivrednici što više informiraju kod savjetodavaca Poljoprivredno savjetodavne službe, koji su svakodnevno prisutni na terenu. Složen sustav ovog programa, ali i značajna sredstva koja se iz njega mogu ostvariti za mnoga gospodarstva, dokazuju da će znanje u poljoprivredi biti sve više važno za njihov razvoj.’, ocjenio je Horvat.

Izvor: Tportal.hr