Subota , 26 studeni 2022

Dobio 135 tisuća kuna da bi švedski turisti na njegovoj koćarici lovili ribu

Skandinavski turisti ovoga će ljeta na 22 metra dugoj koćarici “Jadran Tri“, vlasnika Joška Pedišića, koćom loviti ribu, uglavnom osliće i sarune. Ne samo što će je uloviti, nego će im odmah na brodu riba biti pripremljena za objed – nakon što je sami očiste.

Za taj projekt ribolovnog turizma, vrijedan ukupno 270.000 kuna, Joško Pedišić, vlasnik tvrtke “Pedišić” d.o.o. iz Biograda, izravnim je kreditiranjem iz jamstveno-kreditnog fonda dobio 135 tisuća kuna.

No, Pedišić je samo jedan od 97 dalmatinskih poduzetnika i obrtnika koji su za svoje projekte, temeljene na zelenom ruralnom razvoju i ukupno vrijedne 168 milijuna kuna, u nekom obliku financijski izravno potpomognuti.

U Dalmaciji je, naime, Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) šest godina pripremao i provodio upravo okončani projekt COAST, s ciljem poticanja gospodarskog razvoja temeljenog na očuvanju prirodne i kulturne baštine, te promoviranja zelenog ruralnog razvoja kao idealnog oblika pametne specijalizacije utemeljene na lokalnim resursima i tradiciji.

UNDP je provodio projekt u suradnji s Globalnim fondom za okoliš (GEF), koji je osigurao financijsku potporu od ukupno sedam milijuna dolara, hrvatskim Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, drugim resornim ministarstvima, nevladinim udrugama i ministarstvima, te četirima dalmatinskim županijama i njihovim razvojnim agencijama, kao i Splitskom i Jadranskom bankom.

Upravo danas u Zagrebu će se, uz predstavnike UNDP-a i resornoga ministarstva, održati završna prezentacija rezultata ovoga projekta, nazvana “Priroda i ljudi zajedno“.

Sirane, uljare, portali…

Potpore dalmatinskim poduzetnicima omogućene su iz Programa za poticanje zelenog poduzetništva (PPZP), samo jednog dijela projekta COAST. Riječ je o više od milijun dolara, odnosno oko 10 milijuna kuna potpora danih kroz kreditna jamstva (4.028.000 kuna), tehničku podršku (611.000 kuna) i nepovratna sredstva (5.298.000 kuna). Iznosile su, ovisno o projektu, od nekoliko tisuća kuna malim obrtima, obiteljskim gospodarstvima i slično, do kreditnih jamstava od nekoliko stotina tisuća kuna znatno većim projektima, ili darovnica koje su se penjale do 150.000 kuna.

Projekti koji su se uspješno natjecali za ova financijska sredstva najviše se odnose na revitalizaciju i ekološki uzgoj autohtonih sorti maslina i loze, badema, smokve, ljekovitog bilja, no dobili su ih i projekti za osmišljavanje ponude promatranja ptica, ekokamp, sirane i uljare, konjički turizam, izgradnju i turističko korištenje falkuše, “morske” internetske portale, “adrenalinski park”, ekoškoljkarstvo te održivi ribolovni turizam, za što je kredit dobio koćar Joško Pedišić.

Donedavno se Pedišić bavio pravim koćarenjem, što je, kako nam je rekao, značilo biti na moru i po 12 sati i loviti ribu. Prelazak s pravog na demonstracijsko koćarenje znači deseterostruko smanjen ribolovni napor, odnosno ribolov od sat i pol do dva dnevno, uz mali ulov (koji će se i prikazati kao ulov, ali će biti spremljen na brodu), što je način čuvanja ribljeg fonda od prelovljavanja.

Uz to, sav otpad koji koća pokupi s morskog dna bit će razvrstan i predan na reciklažu, kaže Pedišić, vrlo zadovoljan time što je banka njegovu projektu odmah dala zeleno svjetlo, no spominje loša iskustva s pribavljanjem potrebne dokumentacije – iz više ministarstava trebale su mu raznorazne potvrde i dozvole “koje su ljudima zaposlenima na njihovu izdavanju – nepoznanica“.

Zbog toga njegova koćarica nije prošle godine ugostila prve turiste preko švedskog turoperatora s kojim je sklopio ugovor, nego će to učiniti tek ove.

Prirodna kozmetika

Toni Bunčić, vlasnik Poljoprivrednog obrta “Poje” iz Visa, dobio je darovnicu od 40.000 kuna PPZP-a projekta COAST za projekt proizvodnje prirodne kozmetike spravljene od ljekovitog i aromatskog viškog bilja, vrijedan ukupno 200.000 kuna. (Na otoku Visu je, inače, čak 10 zelenih projekata obuhvaćeno PPZP-om projekta COAST.)
Bunčić je zadovoljan ishodom natječaja na koji se prijavio prije dvije godine i svakako bi, kaže, opet aplicirao na sredstva iz ovakvih izvora.

Za to će, prema riječima Anje Škulje Makjanić, suradnice za odnose s javnošću i komunikacije projekta COAST, biti prilike, budući da će se ovaj projekt u nekom obliku nastaviti provoditi. Zasad, završen je jedan zahtjevan ciklus poticanja specifičnog poduzetništva.

Izvor: Slobodna Dalmacija